Cilj programa: Upoznavanje polaznika sa najčešćim problemima i faktorima rizika za nastanak venskog tromboembolizma(VTE), mehaničkoj i farmakološkoj profilaksi VTE, kao i znanja o postavljanju graduisane elastične bandaže.
Organizator: UMSTS
Akreditovan za: lekari, medicinske sestre, zdravstveni tehničari, babice, farmaceuti, biohemičari
Bodovi za polaznika: 5
Bodovi za autora: 7
Broj akreditacije: D-1-71/23
Broj odluke: 153-02-00118/2023-01
Akreditovan dana: 12.03.2023.
Autor: Prof. dr sc. med. Dragana Milutinović, Asist. dr sc. med. Aleksandra Plećaš Đurić
Akreditacija važi do: 12.03.2024.
Kotizacija: 500.00 RSD
Venski tromboembolizam (VTE) je česta patologija među hospitalizovanim pacijentima i predstavlja spektar od tromboze dubokih vena (TDV) do plućne embolije (PE). Faktore rizika za nastanak venskog tromboembolizma predstavljaju: venska staza, oštećenje endotelijuma, i hiperkoagulabilnost krvi.
Znaci i simptomi tromboze dubokih vena su rezultat opstrukcije jedne ili više vena krvnim ugruškom, što dovodi do raznovrsnog spektra patofizioloških promena koje se razlikuju u zavisnosti od anatomske lokalizacije i stepena uznapredovanosti procesa.
Primarnu tromboprofilaksu možemo grupisati kao: mehaničku profilaksu, kojom se postiže redukcija venske staze i pospešivanje venske drenaže (rano aktiviranje pacijenata, elevacija donjih ekstremiteta, graduisana kompresivna bandaža – GKB, intermitentna pneumatska kompresija – IPK itd.), farmakološku profilaksu, kojima se smanjuje koagulabilnost krvi: standardni heparini (UH), niskomolekularni heparini (LMWH), peroralni antikoagulansi (PAK) i metode profilakse za povećanje osetljivosti koaguluma na fibrinolizu (dekstrani).
Mehaničke metode profilakse treba da obezbede redukciju venske staze i pospešivanje venske drenaže. U njih spadaju: rana i agresivna mobilizacija pacijenta – promene položaja pacijenta na 2h, vertikalizacija tokom obroka, šetnje 4-6 puta na dan; pasivne i aktivne vežbe u krevetu – fleksija i ekstenzija ekstremiteta u kuku, kolenu i stopalu; elevacija donjih ekstremiteta do 30°; graduisana elastična bandaža (GEB) ili intermitentna pneumatska kompresija (IPK) u kombinaciji sa farmakološkom profilaksom ili samostalno kod pacijenata sa visokim rizikom za krvarenje, gde se ne sme primeniti heparin; IVC filter (Inferior Vena Cava) - sprečava migraciju stvorenog tromba u pluća (kada je antikoagulantna terapija kontraindikovana ili neefikasna: kod traumatizovanih pacijenata, hirurških intervencija i internističkih stanja sa visokim rizikom za nastanak PE). Izbor vrste profilakse treba biti zasnovan na indiviualnim faktorima rizika pacijenta.
Farmakološka profilaksa – antikoagulantna terapija podrazumeva primenu sledećih lekova: nefrakcionirani heparin (UH), niskomolekularni heparini – LMWH, oralni antikoagulansi i trombolitici. Kao najozbiljnija i osnovna komplikacija primene antikoagulantne terapije javlja se krvarenje. Osim same aplikacije antikoagulatnih lekova, sestrinske intervencije treba da budu fokusirane na smanjenje rizika od komplikacije krvarenja.
Plućna embolija (PE) predstavlja najtežu i najčešću komplikaciju duboke venske tromboze (80-85%) i superficijalnog tromboflebitisa (6-12%), a nastaje parcijalnim ili kompletnim otkidanjem trombne mase.
Ključne intervencije medicinskih sestara u prevenciji nastanka komplikacija akutne DVT kao što je PE podrazumevaju: ograničavanje pokretnosti 7-14 dana (zavisno od lokalizacije tromboze), obezbeđivanje adekvatnih uslova za mirovanje pacijenta u postelji, imobilizacija zahvaćenog ekstremiteta, zabranu masaže, aktivnih i pasivnih vežbi zahvaćenog ekstremiteta, savetovanje pacijenata da izbegavaju naprezanje pri defekaciji, kašljanju ili dubokom disanju, primenu antikoagulantne ili trombolitičke terapije (niskomolekularni heparin, varfarin, steptokinaza i dr.), edukaciju pacijenata o potrebama sprovođenja navedenih postupaka.
Uprkos važnosti VTE profilakse, kod manje od polovine pacijenata sa TDV su primenjene sve mere prevencije pre dijagnoze. Pravilna tromboprofilaksa može smanjiti ukupne troškove lečenja i poboljšati bezbednost hospitalizovanih pacijenata. Prevencija VTE trebalo bi da bude bazična stručna kompetencija medicinskih sestara različitog nivoa obrazovanja. Iako definitivno lečenje VTE određuju lekari, postoji jasan konsenzus da su medicinske sestre odgovorne za primarnu prevenciju.
Literatura: PREVENCIJA VENSKOG TROMBOEMBOLIZMA, PREVENCIJA VENSKOG TROMBOEMBOLIZMA-PPT
Raspoloživo vreme za rešavanje testa: 120 min.
Broj pitanja na testu: 80
OTVORITE KORISNIČKI NALOGObavestite nas o uplati kotizacije koju ste izvršili putem elektronske pošte na adresu poseban mejl umstbs@gmail.com ili slanjem uplatnice na faks 0113347354. Nakon 24 h od uplate kotizacije, biće vam omogućeno pristupanje onlajn edukaciji. Ukoliko to ne učinite, bićete upisani tek kada Vaša uplata bude registrovana.
Ovde ćete naći priloge koje su autori pripremili za sticanje potrebnog znanja.
U njima se nalaze svi potrebni odgovori na pitanja iz testa. Priloge otvarate klikom na link. Dok proučavate literaturu, potrudite se da nađete tačne odgovore na pitanja koja će vam biti postavljena.
Ovde ćete naći priloge koje su autori pripremili za sticanje potrebnih znanja.
U njima se nalaze svi potrebni odgovori na pitanja iz testa. Priloge ćete otvoriti klikom na link. Dok proučavate literaturu, potrudite se da nađete tačne odgovore na pitanja koja će vam biti postavljena.
Test koji polažete aktivirajte klikom na link. Za rešavanje testa imate na raspolaganju vreme koje će biti naznačeno pre nego što pristupite rešavanju testa. Kada završite sa davanjem odgovora na pitanje, morate proveriti da li ste tačno odgovorili na pitanje pritiskom na dugme "Proveri", koje se nalazi ispod serije ponuđenih odgovora. Klikom na navedeno dugme, potvrđujete dati odgovor. U suprotnom vaš odgovor neće biti evidentiran. Imate dva pokušaja davanja tačnog odgovora na postavljeno pitanje. U slučaju da su oba odgovora pogrešna, prelazite na sledeće pitanje.
Svi vaši odgovori biće bodovani, pozitivno (kada odgovorite tačno). Konačan broj poena koje ste osvojili na pitanja koja rešavate, možete videti nakon odgovora na poslednje pitanje u testu.
Kada završite sa rešavanjem poslednjeg pitanja, platforma će vas odmah obavestiti koji rezultat ste postigli. Ukoliko broj osvojenih poena na testu bude manji od 60% maksimalnog broja poena, niste položili test i ne možete pristupiti popunjavanju Evaluacionog upitnika.
Ukoliko ste tačno odgovorili na više od 60% maksimalnog broja, pojaviće se obaveštenje "Položen test! Čestitamo! Položili ste test!"
Takodje vam je na ovoj stranici omogućen uvid u odgovore na pitanja kako bi ste locirali svoje greške. U nastavku ove poruke, korisnicima koji su uplatili kotizaciju biće omogućen pristup Evaluacionom upitniku, čije je popunjavanje obavezno i predstavlja poslednji preduslov za preuzimanje potvrde o uspešno položenom testu.
"Upitnik za evaluaciju programa" – otvorite ga klikom, i popunite. Pošaljite ga klikom na dugme "Pošalji svoje odgovore".
Kada pošaljete evaluacioni upitnik, kliknite na dugme "Nastavak". Platforma će vam omogućiti pristup potvrdi o položenom testu u PDF formatu. Kada preuzmete potvrdu možete je odštampati odmah ili naknadno. Ovim je procedura polaganja onlajn-testa završena.
Nije dostupno. Morate se prijaviti na platformu.
Nije dostupno. Morate se prijaviti na platformu.
Nije dostupno. Morate se prijaviti na platformu.
Nije dostupno. Morate se prijaviti na platformu.
Nije dostupno. Morate se prijaviti na platformu.
Nije dostupno. Morate se prijaviti na platformu.